Moj planinarski dnevnik
Planine
Blog
ponedjeljak, travanj 5, 2010

Vrijeme avanture: 21. kolovoz 2009. 

Priču u tri nastavka o gradu Hvaru završavam pričicama o čudesnim biljkama hvarskog podneblja - agavi i lavandi, koje su svaka na svoj način postale zaštitni znak ovog prelijepog otoka. Prva dva nastavka priče o gradu Hvaru pročitajte ovdje:  Grad povijesti i tradicijeTvrđava Španjol.

AGAVA - "Sva životna filozofija smrti, ali i nade u ponovno rođenje, stane u jedan jedini cvijet agave."

Na povratku s tvrđave prema starom gradu ponovno smo se divili brojnim agavama. Nisam puno znala o tim biljkama, gotovo ništa, osim da cvjetaju jednom u svom životu i tada umiru. 

Podijelit ću s vama priču o agavi… Agava nije kaktus, kako mnogi misle, već biljka iz porodice mesnatica. Radi se o vrijednoj i plemenitoj biljci koja je ime dobila od grčke riječi Agavos što znači  uzvišen, slavan. Domovina agava je Meksiko, odakle se širila u sjevernu i južnu Ameriku. Njezina najpoznatija podvrsta Agave Americana  u 16. je stoljeću donijeta u Evropu i proširila se u mediteranskom pojasu.

Agava ima do 2 metra dugačke i do 30 centimetra široke sivo - plave mesnate listove skupljene u rozetu. Po rubovima ima smeđe i oštre bodlje, te veliku bodlju na šiljastom vrhu. U listovima pohranjuje zalihe vode, pa može uspješno preživjeti duga sušna razdoblja. 

Na njeno cvjetanje čeka se po nekoliko desetljeća. Tijekom cvjetanja iz središta biljke izraste 5 – 6 metara visoko „stablo“ koje nosi veliki broj žuto-zelenkastih cvjetova. Upravo u tim trenucima kada je najljepša i najraskošnija matična biljka ugine, ali putem sjemenaka ili dijeljenjem, odnosno mladicama niče novi život. Agava može doživjeti stoljetnu starost, ali u našem podneblju uglavnom živi do 40 godina.

Domoroci iz Meksika od agava su izrađivali olovke, čavle, igle. Agava se koristi kao lijek u narodnoj medicini, od nje se izrađuje platno, proizvodi vino (pulque fuerte) i rakija (mescal), a koristi se i kao ukrasna biljka. Svakako najpoznatije piće koje povezujemo s ovom biljkom je meksičko nacionalno piće - tekila, koje se proizvodi iz cvjetova i soka agave. 


Hvarska agava ponad gradske luke

Hvarska agava istinska je kraljica otočkog kamena. U Muzeju Hanibal Lucić u samostanu benediktinki saznala sam da najljepši dio priče o agavi leži u njezinoj niti od koje se izrađuje čuvena hvarska čipka. Iz svježih listova agave, ne mlađe od 3 godine, izvlače se tanke i čvrste niti duljine do 1 metra, koje su nakon dodatne obrade spremne za postupak izrade čipke. 

Tradicija izrade čipke od agave datira iz druge polovice 19. stoljeća. Tada su lokalni pomorci donijeli primjerak čipke s Tenerifa, kojeg su detaljno proučile hvarske benediktinke i potom izradile primjerak hvarske čipke od agave, jedinstven na svijetu.


Spomenik pjesniku Hanibalu Luciću (1485.- 1553.)


Crkva i samostan benediktinki u gradu Hvaru (i ja)


Ulaz u Muzej Hanibal Lucić

Postupak izrade čipke od agave je mukotrpan i zahtjevan, a najpoznatije tehnike izrade su: tenerife (malom šivaćom iglom na kartonu), mreškanje (malom šivaćom iglom i metalnom iglom za mrežu) i antika (malom šivaćom iglom na razapetoj mreži). 

Benediktinke na Hvaru čipku vezu za južnog, vlažnog vjetra, jer kad puše bura nježne niti agave napinje i kida. Za izradu čipke ne postoje nacrti, već se motivi nalaze u mašti redovnice i razvijaju se u samoj izradi. Čipka se ne pere i ne pegla, a čuva se pod staklom kako bi u potpunosti bila zaštićena.


Čipke od agave u Muzeju Hanibal Lucić


Izrada čipke zahtjevan je i mukotrpan posao


Različiti motivi čipki nalaze se u mašti redovnica


Čipke hvarskih benediktinki - nematerijalna baština UNESCO-a

Prema legendi neolitski pračovjek nastanjen u Grapčevoj spilji, ribario je u hvarskom arhipelagu pomoću mreža izrađenih upravo od agavinih niti.

Osim različitih primjeraka predivnih čipki od agave u ovom malom, ali lijepo osmišljenom Muzeju izloženi su vrijedni predmeti iz crkvene riznice, a tu se nalazi i zanimljiva etnološka zbirka u kojoj se čuvaju i neki predmeti iz vremena pjesnika Hanibala Lucića, na čijoj ostavštini je 1664. godine osnovan samostan benediktinki.


Vrijedni predmeti iz crkvene riznice


Različiti predmeti iz hvarske kuhinje


Kotlovi, zdjele, tanjuri, vrčevi, satovi, vreteno... 


Ni agava, ni lavanda - crveni cvijet u kali pored samostana

LAVANDA -
„Kao što je ruža miris srca, tako je lavanda miris duše.“ 

Spustili smo se nazad do hvarske rive i prošetali uz brojne štandove s kojih se, uz ponudu različitih suvenira i proizvoda od lavande, širi opojan miris ove hvarske biljke.

Lavanda je biljka koja pripada porodici usnača (Lamiaceae). Prvi zapis o lavandi potječe iz XIII. stoljeća pa se to vrijeme smatra početkom širenja te vrste u srednjoj Europi. Poznato je 48 vrsta lavande među kojima je najstarija i najpoznatija prava lavanda (Lavandula officinalis Chaix). Industrijski i ekonomski vrlo je značajna hibridna lavanda (Lavandula hybrida Reverchon I) poznatija kao lavandin. 

U Dalmaciji se lavanda intenzivnije počela uzgajati nakon Prvog svjetskog rata u vrijeme „vinske krize“. Danas je glavno područje uzgoja lavande u Dalmaciji upravo na otoku Hvaru. Nažalost, u velikom požaru 1999. godine stradala je trećina nasada hvarske lavande. Temeljem značajnih državnih poticaja krenuo je proces revitalizacije uzgoja lavande u Hrvatskoj, pa se nasadi lavande, osim u Dalmaciji, podižu i u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri.


Lavanda u cvatu (skinuto s weba)

Lavanda je cijenjena od davnina zbog svoje ljekovitosti i jakog karakterističnog mirisa. Preporučuje se protiv stresa, za jačanje imuniteta, kao lijek za razne bolesti. Pomaže kod opekotina i uboda insekata i služi kao zaštita od moljaca ili komaraca. 

Destilacijom lavandinog cvijeta dobiva se eterično ulje koje se koristi za tople kupke, za masažu tijela, za mirisne svjetiljke… Proizvodi od lavande praktičan su suvenir koji se može koristiti u automobilu, u uredu, u stanu, u ormaru ili pokraj jastuka za miran san… 

Naravno da grad Hvar nismo mogli napustiti bez nekoliko mirisnih vrećica - Lavandule Croatice, koje smo ponijeli kući za spomen na jedan topao sunčani dan proveden na Hvaru.


Različiti suveniri hvarske lavande


Opojni miris duše - hvarska lavanda


Lavanda - lijek i suvenir

Čuli smo priče da je poseban doživljaj doba cvata lavande (krajem lipnja, početkom srpnja) kada polja lavande očaravaju ljubičasto plavom bojom i svojim intenzivnim mirisom. Za doživjeti taj doživljaj ovog smo puta zakasnili, ali možda baš rascvjetala polja lavande budu povod za naš novi posjet ovom čarobnom otoku.


Hvarska polja lavande (skinuto s weba)


Lavanda među kamenim suhozidima (skinuto s weba)

Za razgled grada Hvara utrošili smo svega 2 sata vremena i priznajte, iako nepripremljeni, uspjeli smo vidjeti puno toga, kako bismo barem nakratko doživjeli glavni otočni grad...

Ovo nije i kraj druženja sa otokom Hvarom… Posjetit ćemo još pitoreskne hvarske gradiće Vrbosku, Jelsu i Stari Grad. Do čitanja u sljedećem postu, uživajte…


 



        
   

planinarstvo @ 17:19 |Komentiraj | Komentari: 28 | Prikaži komentare
Glazba
Nema zapisa.
Nema zapisa.
Arhiva
« » stu 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Brojač posjeta
206727
Završene obilaznice dosad
 
Index.hr
Nema zapisa.